DŽEMAT ĆURČIĆA – SARAJEVO

Među najstarije džamije u Sarajevu spada i Jahja-pašina džamija. On je svoju džamiju podigao u onom dijelu Sarajeva, koji nadvisuje predjele Stare Varoši, odmah pored Ćurčića brijega i odakle je pogled na Sarajevo jedan od najljepših. Po narodnoj predaji u mahali ove džamije imao je i Gazi Husrevbeg svoje dvore dok je sjedio u Sarajevu kao namjesnik bosanski. Džamija je smještena između ulica Čemerlina, Glođina i Kečina, koje ju ograničavaju sa njene južne, zapadne i istočne strane. Džamija ima prostran harem, a i sama džamija je jedna od najprostranijih mahalskih džamija. Po svome mihrabu i minberu pretpostaviti je da spada u bolje građene džamije. Mihrab je ukrašen stalaktitima, dok je minber kameni, čija je ograda perforirana sa šestokrakim zvijezdama. Po svojoj izradi i mihrab i minber bi mogli biti još iz doba podizanja džamije. Munara je kamena, mahfil drveni, po svoj prilici novijeg datuma, a stoji na šest kamenih stubova, po čemu se da naslućivati da je i on prvobitno bio umjetnički građen.

Detaljan opis džamije nam daje i Mujezinović kada piše da: “Jahja-pašina džamija, u Sarajevu poznata kao Jahja-pašina ili Ćurčića džamija, situirana je na onom ravnom prostoru što ga zatvaraju ulice Ćemerlina i Kečina. Džamija je rađena od kamena, čerpića i drveta, i njen unutrašnji prostor iznosi 11,80 x 10,50m i ima kamenu munaru. Gornji prozori su na šiljasti luk, a u donjim zonama su četvrtasti prozori. Mihrab je ukrašen stalaktitima, a minber, koji po prilici, datira iz vremena podizanja džamije, ima u kamenu lijepo perforiranu ogradu sa šestokratim zvijezdicama. Drveni mahfil i strop su novijeg vremena. Džamija je stradala u velikom požaru Sarajeva 1697. godine, pa ju je 1698. godine i obnovio hadži Salihaga Ćurčić.“

Adresa: Kečina, Sarajevo 71000